Definiraj jednu jasnu namjenu prije nego otvoriš knjigu: učenje, užitak ili istraživanje teme. Zapiši u jednoj rečenici što želiš izvući iz čitanja i koliko vremena realno imaš ovaj tjedan. Odmah potom odluči hoćeš li čitati u papirnatom ili digitalnom formatu, jer to utječe na način označavanja i bilježenja.

Postavi minimalni set alata: bilježnica ili aplikacija, olovka/marker i jedno mjesto gdje držiš citate. Napravi predložak na jednoj stranici: naslov, autor, početni datum, očekivana duljina čitanja i tri ključna pitanja. Ovaj predložak koristi za svaku knjigu kako bi usporedbe bile jednostavne.

Prije prvog poglavlja napravi brzo skeniranje: sadržaj, predgovor, bilješka o autoru i nekoliko nasumičnih stranica. Zabilježi pojmove koji se ponavljaju i ton teksta, jer to pomaže podesiti tempo čitanja. Ako je knjiga stručna, označi poglavlja koja su nužna i ona koja su dodatna.

Uredi sesiju čitanja kao operaciju u blokovima: 20–40 minuta fokus, zatim kratka pauza. Na početku bloka napiši mikrocilj, primjerice "razumjeti sukob" ili "izvući dvije ideje". Na kraju bloka napiši sažetak od dvije rečenice umjesto da se oslanjaš na pamćenje.

Bilješke vodi u tri razine: citat, vlastita parafraza i primjena. Citat bilježi samo kad je formulacija važna; u suprotnom sažmi svojim riječima. U rubrici primjene dodaj gdje se ideja uklapa u druge knjige, posao, školu ili osobne interese.

Za fantastiku i izgradnju svjetova koristi mapu elemenata: pravila svijeta, frakcije, magija/tehnologija, geografija i povijesni događaji unutar radnje. Nakon svaka dva do tri poglavlja dopuni popis likova s motivacijama i odnosima. Ako čitaš znanstvenu fantastiku, posebno izdvoji što je spekulacija, a što je objašnjenje utemeljeno na znanosti.

Kod krimića i detektivskih romana uvedi tablicu tragova: trag, gdje se pojavljuje, tko ga zna i koja su alternativna tumačenja. Ograniči se na najviše pet aktivnih sumnjivaca u bilješkama kako bi pregled ostao čist. Na polovici knjige napiši jednu radnu hipotezu i kasnije bilježi što je potvrđuje ili pobija.

Za poeziju i zbirke stihova promijeni ritam: čitaj manje, ali ponavljaj. Označi tri stvari po pjesmi: sliku/metaforu, emociju koju izaziva i pitanje koje ostavlja otvorenim. Umjesto sažetka, napiši jednu rečenicu koja hvata dojam i jednu koja opisuje tehniku koju primjećuješ.

Kuharice i gastronomiju vodi kroz izvedive pokuse: odaberi jedan recept tjedno i zabilježi dostupnost sastojaka, vrijeme pripreme i prilagodbe. Nakon kuhanja dodaj bilješku o okusu, teksturi i što bi promijenio sljedeći put. Ako knjiga ima priče o kulturi hrane, odvoji ih u zasebnu sekciju da se ne pomiješaju s uputama.

Za povijest, biografije i memoare napravi vremensku crtu s tri stupca: događaj, izvor/perspektiva i posljedica. Zapiši gdje autor interpretira, a gdje navodi činjenice ili citate, kako bi razlikovao narativ od dokaza. Ako se pojavljuju mnogi likovi, dodaj mini-kartice s ulogom i vezama.